 |
| Logo HDZ-a |
Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je Franjo Tuđman na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listuZajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, GSUP Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Tuđman.
Uskoro se počinju uspostavljati i međunarodni ogranci HDZ-a. U Švicarskoj je 9. srpnja uZürichu osnovano Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i Lihtenštajn. U Australiji, u Melbourneu, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a.
Srpski akademici, Dobrica Ćosić i Antonije Isaković, u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju Istre i DalmacijeItaliji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.
U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.
Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u Pločama, Svetom Filipu i Jakovu,Sisku, Metkoviću, Osijeku, Lovreću, Zagrebu, Zadru, Đakovu i Slivnom (općina Imotski).
Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka.
Na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine formirajući koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema lijevoj strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi detuđmanizaciju i postajeliberalnija, u usporedbi s ranijim konzervativnim usmjerenjem.[4]
HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na lokalnim izborima 2009. godine osvojio vlast u 13 županija i 69 gradova. HDZ trenutačno ima deset župana, dok njegov partner HSS ima tri.[5] HDZ ima gradonačelnika u 57 gradova i načelnika u 232 općine.[6] HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština. 12. ožujka 2014 na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju "Fimi Media" po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne.
Predsjednici stranke[uredi VE | uredi]
| # | slika | ime | u uredu | |
|---|---|---|---|---|
| 1. |  | Franjo Tuđman (1922. - 1999.) | 17. lipnja 1989. | 10. prosinca 1999. |
| - v. d. |  | Vladimir Šeks (r. 1943.) | 5. siječnja 2000. | 29. travnja 2000. |
| 2. |  | Ivo Sanader (r. 1953.) | 29. travnja 2000. | 4. srpnja 2009. |
| 3. |  | Jadranka Kosor (r. 1953.) | 4. srpnja 2009. | 21. svibnja 2012. |
| 4. |  | Tomislav Karamarko (r. 1959.) | 21. svibnja 2012. | trenutačno |
Nema komentara:
Objavi komentar